Kada se sin oženio, muž i ja smo davali polovinu svoje penzije. Kako smo mogli, pomagali smo sinu, ali kada sam videla kako oni žive, bila sam u šoku.

Moj sin je, nakon završetka studija, odlučio da se nastani u gradu. Devojku je takođe našao tamo. Kada se pročula vest o braku, postavilo se i pitanje gde će mladi živeti.

Na kraju je najoptimalnije bilo da uzmu stan na kredit u gradu. I Kiril i Maša rade, tako da su mogli da plaćaju, iako novca u njihovoj porodici nije bilo mnogo.

Muž i ja smo odlučili da pomognemo mladom bračnom paru, davali smo im deo naše penzije, da bi se dobro hranili, a mi smo štedeli. Ali nedavno nam je pukla cev i bilo je neophodno da popravimo kupatilo.

Na sreću, imali smo određene uštede i mogli smo da pokrijemo troškove. Muž se bavio popravkom, on je moj majstor za sve, a ja sam morala na neko vreme da pređem da živim kod sina. Bila sam zatečena time kako oni žive! Imaju veoma puno nepromišljenih troškova.

Kada izlaze, uvek uzimaju kafu, a ona je veoma skupa u kafićima. A još, sudove peru skupim sredstvima za pranje, iako se može koristiti ocat i soda. Tako bi bilo i jeftinije, i ekološkije. Ako im se pojavi rupa na čarapama, odmah ih bacaju, iako to može lako da se zašije. I to je samo deo stvari u vezi kojih troše previše.

Za mene je to sve nerazumljivo. Zašto živeti u luksuzu, ako vam nedostaju novci? Donela sam odluku da više neću pomagati.

Related Posts